Kolektivni ugovori u FBiH

Obično u internim pravilnicima o radu često stoji rečenica: “u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju FBiH”. Zvuči ozbiljno, zvuči pravno. Međutim, postoji jedan problem – taj ugovor ne važi već godinama. Prepisuje se iz pravilnika u pravilnik po inerciji, a samo rijetki provjeravaju je li OKU važi.

S druge strane, deset granskih kolektivnih ugovora u Federaciji itekako važi. I neki od njih propisuju minimalnu plaću veću od zakonske. Ako to ne znaš, obračunavaš plate pogrešno i to ne u svoju korist, nego na svoju odgovornost.

U ovom tekstu raščistit ću tri stvari: šta je kolektivni ugovor i gdje mu je mjesto u hijerarhiji propisa, zašto Opći kolektivni ugovor nije na snazi (i šta to praktično znači), te kako granski kolektivni ugovori konkretno mijenjaju obračun plaće – na primjerima iz proizvodnje i trgovine.

Šta je kolektivni ugovor i ko ga s kim potpisuje

Kolektivni ugovor je pisani sporazum između predstavnika radnika (sindikata) i predstavnika poslodavaca, kojim se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa – plaće, naknade, radno vrijeme, uslovi rada i sve ostalo što strane dogovore.

Zakon poznaje tri nivoa kolektivnih ugovora i to:

Opći kolektivni ugovor – zaključuje se za cijelu teritoriju Federacije. Potpisuju ga Vlada Federacije, reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat.

Granski kolektivni ugovor – zaključuje se za pojedino područje djelatnosti (metal, trgovina, građevinarstvo…), za teritoriju Federacije ili jednog ili više kantona. Potpisuju ga reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat te grane.

Pojedinačni kolektivni ugovor – zaključuje se kod konkretnog poslodavca, između reprezentativnog sindikata kod poslodavca i samog poslodavca.

Kolektivni ugovor zaključuje se u pisanoj formi, najduže na tri godine, a nakon isteka primjenjuje se još najviše 90 dana. Može se produžiti sporazumom strana najkasnije 30 dana prije isteka.

I sada ključno pitanje: šta kad se zakon, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i ugovor o radu ne slažu?

Načelo najpovoljnijeg prava: kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od zakonskih – ali mogu povoljnija. Ako je isto pravo uređeno različito na više nivoa, za radnika se primjenjuje ono najpovoljnije.

Ovo pravilo je kompas za sve što slijedi. Kolektivni ugovor nikada ne može radniku uzeti ono što mu zakon daje. Može mu samo dati više. A kad daje više, poslodavac to mora poštovati.

Opći kolektivni ugovor

Posljednji Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH objavljen je 2016. godine, zaključen je na 12 mjeseci i uređivao je stvari koje su ušle u kolektivno pamćenje: najnižu satnicu, uvećanje plaće od najmanje 25% za prekovremeni i noćni rad, 15% za rad na dan sedmičnog odmora, 40% za rad praznikom, minuli rad od 0,4% po godini staža i obavezu osiguranja toplog obroka.

A onda je došao kraj. Ugovoreno važenje je isteklo, a Udruženje poslodavaca FBiH donijelo je 28.2.2018. godine odluku o raskidu ugovora. Od tada Federacija nema Opći kolektivni ugovor na snazi. 

Šta to praktično znači za vas?

Prvo: minuli rad nije opšta zakonska obaveza. Onih 0,4% po godini staža danas dugujete radniku samo ako to propisuje granski kolektivni ugovor koji vas obavezuje, vaš pravilnik o radu ili ugovor o radu. Ako ste tu odredbu naslijedili u pravilniku – ona vas i dalje veže, jer ste je sami propisali. Zato prije brisanja ili mijenjanja provjerite šta vam stvarno piše u aktima.

Drugo: najniža plaća više ne dolazi iz kolektivnog ugovora, nego iz zakona. Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, po Uredbi o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće. Za 2026. godinu najniža plaća iznosi 1.027,00 KM neto.

Treće: pravilnici o radu koji se pozivaju na Opći kolektivni ugovor pravno “vise u zraku”. Pozivanje na propis koji nije na snazi ne ruši automatski cijeli pravilnik, ali stvara nejasnoće koje niko ne voli. Ako vam pravilnik i dalje citira OKU, vrijeme je za reviziju – o tome kako pravilnik treba izgledati pisali smo detaljno u vodiču za pravilnik o radu.

Napomena za praćenje: Savez samostalnih sindikata BiH je u 2026. godini pokrenuo inicijativu za zaključivanje novog Općeg kolektivnog ugovora i o tome se pregovara na Ekonomsko-socijalnom vijeću. U trenutku pisanja ovog teksta novi ugovor nije potpisan. Ako se to promijeni, pravila igre se mijenjaju za sve poslodavce u Federaciji i onda ću tekst ažurirati.

Granski kolektivni ugovori

Dok je opći ugovor u “pauzi”, granski ugovori žive punim plućima. Prema registru kolektivnih ugovora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na snazi je deset granskih kolektivnih ugovora, i to za:

1. djelatnost proizvodnje i prerade metala,
2. djelatnost drvne i papirne industrije,
3. djelatnost građevinarstva,
4. djelatnost trgovine,
5. djelatnost tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće,
6. djelatnost hemije i nemetala,
7. područje telekomunikacija,
8. službenike organa uprave i sudske vlasti,
9. oblast rudarstva i
10. elektroprivrednu djelatnost.

Registar se redovno ažurira i objavljen je na stranici Ministarstva – i to je jedino mjerodavno mjesto za provjeru. Granski ugovori se aktivno obnavljaju i mijenjaju: novi ugovor za metalsku industriju potpisan je u augustu 2025., a za hemiju i nemetale u junu 2026. Ako radite obračune plaća u nekoj od ovih djelatnosti, praćenje registra i “Službenih novina” nije opcija nego radna obaveza.

Na koga se granski ugovor primjenjuje?

Ovdje je najviše zabune u praksi, pa idemo polako.

Zakon o radu u članu 142. kaže: kolektivni ugovor obavezuje strane koje su ga zaključile i strane koje su mu naknadno pristupile. Za granski ugovor to znači: poslodavce učlanjene u udruženje poslodavaca (odnosno grupaciju) koje je ugovor potpisalo.

Postoji i mehanizam proširenja primjene: federalni ministar rada može, uz mišljenje Ekonomsko-socijalnog vijeća, proširiti primjenu općeg ili granskog ugovora i na poslodavce koji nisu članovi udruženja. Odluka o proširenju objavljuje se u “Službenim novinama FBiH”.

Istovremeno, sami granski ugovori često pišu šire. Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine, na primjer, u članu 3. izričito kaže da se primjenjuje na sve poslodavce i zaposlene u djelatnosti trgovine u Federaciji, bez obzira na strukturu vlasništva.

Šta s tim raskorakom? Praktičan savjet: ne igrajte na kartu “nismo članovi, ne tiče nas se”. Provjerite tri stvari – jeste li član udruženja odnosno grupacije potpisnice, postoji li odluka o proširenju primjene i šta piše u samom ugovoru o obuhvatu. A onda računajte s tim da inspektor rada, koji nadzire i primjenu kolektivnih ugovora, vrlo vjerovatno čita onaj član 3. doslovno. Trošak usklađivanja je gotovo uvijek manji od troška spora.

Šta granski ugovor konkretno uređuje?

Tipičan granski ugovor propisuje: najnižu satnicu za djelatnost, elemente za utvrđivanje osnovne plaće, procente uvećanja plaće (prekovremeni, noćni, rad nedjeljom i praznikom, otežani uslovi), minuli rad, topli obrok, regres, naknadu za prijevoz, otpremnine, trajanje godišnjeg odmora iznad zakonskog minimuma i uslove za rad sindikata.

Drugim riječima – sve one stavke koje direktno ulaze u obračun plaće. I zato prelazimo na brojke.

Primjer 1: proizvodnja – kad je granski minimum veći od zakonskog

Firma “Metalko” d.o.o. bavi se obradom metala. Emir je CNC operater. Obračunavamo plaću za mjesec sa fondom od 168 sati.

Novim Kolektivnim ugovorom za djelatnost proizvodnje i prerade metala u FBiH, potpisanim u augustu 2025. godine, najniža neto satnica u ovoj grani povećana je sa 4,40 KM na 6,15 KM.

Računica za donju granicu Emirove plaće:

Granski minimum je veći od zakonskog. Primjenjuje se povoljnije pravo – dakle 1.033,20 KM je najmanje što Emir smije primiti za puni fond sati tog mjeseca. Zakon o radu je tu izričit: poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Obratite pažnju na dinamiku: satnica u metalskoj grani skočila je za skoro 40% u jednom potezu. Poslodavac koji je taj potpis prespavao mjesecima je obračunavao plaće ispod granskog minimuma – a svaki takav obračun je potencijalni zahtjev radnika za razliku plaće, sa zateznim kamatama. 

Na ovu osnovu dolaze još i uvećanja plaće za prekovremeni, noćni rad i rad praznikom, te minuli rad – u procentima koje propisuju granski ugovor i pravilnik o radu poslodavca. Pravo na povećanu plaću po ovim osnovama garantuje i sam Zakon o radu, ali visinu prepušta kolektivnim ugovorima i internim aktima.

Važna napomena: upravo zbog korištenja povoljnijeg prava za radnika, kada mjesec ima 160 sati, po GKU bi Emir dobio samo 984,00 KM platu. Obzirom da je ta plata niža od propisane najniže plate u FBiH, onda se Emiru isplaćuje neto plata od 1.027,00 KM. Ovo je minimum ispod kojeg se ne smije ići za puni fond sati.

Primjer 2: trgovina – obračun sa svim dodacima

Firma “Market Plus” d.o.o. bavi se maloprodajom. Amina je prodavačica sa 10 godina staža kod ovog poslodavca. Njena neto satnica po ugovoru o radu iznosi 6,25 KM.

Za djelatnost trgovine važi Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u FBiH. Prije računice, jedna važna napomena: najniža satnica iz ovog ugovora (član 25.) danas je ispod zakonske najniže plaće, pa kao donja granica plaće u trgovini vrijedi zakonskih 1.027,00 KM neto. Ali granski ugovor time ne postaje nevažan – naprotiv, on i dalje diktira dodatke, minuli rad, topli obrok i ostala prava. Evo kako.

Mjesec: maj, fond 168 sati (21 radni dan). Amina je odradila puni fond, u okviru kojeg i 8 sati na 1. maj (Praznik rada), plus dodatnih 8 sati na dan svog sedmičnog odmora. Ukupno 176 sati.

Šta kaže granski ugovor:

• rad u dane praznika (1.1., 1.3., 1.5. i 25.11.) – uvećanje najmanje 100% od neto satnice (član 29.),
• rad na dan sedmičnog odmora – uvećanje najmanje 15% od neto satnice (član 29.),
• dodaci se međusobno ne isključuju (član 29.),
• minuli rad – 0,4% na osnovnu plaću za svaku godinu staža kod tog poslodavca (član 30.),
• topli obrok, ako ishrana nije organizovana – dnevno 0,7% do 1,0% prosječne neto plaće u FBiH, najviše do neoporezivog iznosa (član 35.).

Obračun:

Kontrola na kraju: plaća od 1.201,50 KM je iznad zakonskog minimuma od 1.027,00 KM – obračun prolazi.

Dvije napomene uz tabelu. Topli obrok je neoporeziv do 1% prosječne neto plaće u FBiH dnevno (Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak) – u našem primjeru firma je odabrala 15,00 KM, unutar raspona iz kolektivnog ugovora i ispod neoporezivog limita, pa na taj iznos nema poreza niti doprinosa. A prosječna plaća se mijenja mjesečno (za mart 2026. iznosila je 1.700 KM po podacima Federalnog zavoda za statistiku), pa i raspon toplog obroka varira.

I sitnica koja se lako previdi: po istom ugovoru Amina ima pravo na 22 dana godišnjeg odmora – 20 zakonskih plus po jedan dan za svakih pet godina staža kod poslodavca. Uz to, otpremnina pri odlasku u penziju u trgovini ne smije biti manja od tri minimalne plaće, a regres se može isplatiti do neoporezivog iznosa pod uslovom da poslodavac prethodnu godinu nije završio s gubitkom.

A šta kad jedna firma ima i proizvodnju i trgovinu?

Klasična situacija: “Metalko” d.o.o. proizvodi metalne konstrukcije, a otvorio je i maloprodajni salon kao poslovnu jedinicu. Radnici u pogonu i radnici u salonu – koji kolektivni ugovor za koga?

Zakon o radu ovo pitanje ne uređuje izričito za poslovne jedinice, ali logika propisa je jasna. Kolektivni ugovori se vežu za djelatnost poslodavca, a ne za pojedinačno radno mjesto. Zakon o radu kaže da se u slučaju promjene djelatnosti poslodavca na radnike primjenjuje kolektivni ugovor novog područja djelatnosti. I granski ugovori govore jezikom kompanija – ugovor za trgovinu primjenjuje se na “poslodavce i zaposlene u kompanijama u djelatnosti trgovine” prema Klasifikaciji djelatnosti.

Praktično to znači: dok je maloprodaja samo poslovna jedinica unutar firme čija je pretežna, registrovana djelatnost proizvodnja metala – na sve radnike, uključujući prodavače u trgovini, primjenjuje se granski ugovor metalske grane. Za radnike u trgovini to je, uzgred, dobra vijest: metalski minimum od 6,15 KM po satu povoljniji je od svega što bi im garantovao ugovor za trgovinu.

Situacija se mijenja ako se maloprodaja izdvoji u posebno pravno lice (kćerku firmu) registrovanu za trgovinu – tada to novo društvo ulazi u režim kolektivnog ugovora za trgovinu, sa svim njegovim pravima i obavezama.

Pošto zakon ovdje ostavlja prostora tumačenju, moja preporuka iz prakse: pravilnikom o radu izričito uredite koja prava pripadaju radnicima u kojoj organizacionoj jedinici, s tim da nijedno ne smije pasti ispod ugovora koji firmu obavezuje. Jasna interna pravila su najjeftinije osiguranje od spora.

Kontrolna lista prije sljedećeg obračuna plaća

Prije nego što pripremite sljedeći obračun, prođite kroz ovih šest tačaka:

1. Utvrdite svoju djelatnost prema Klasifikaciji djelatnosti – to određuje koji vas granski ugovor potencijalno obavezuje.
2. Provjerite registar kolektivnih ugovora na stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike – važi li ugovor za vašu granu i ima li izmjena.
3. Uporedite granski minimum sa zakonskom najnižom plaćom (1.027,00 KM neto za 2026.) – primjenjuje se veći iznos.
4. Pročešljajte pravilnik o radu – izbacite pozivanja na Opći kolektivni ugovor i uskladite dodatke, minuli rad i naknade sa granskim ugovorom.
5. Provjerite obračun dodataka – procenti za prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom i praznikom moraju biti najmanje na nivou granskog ugovora, a dodaci se ne isključuju međusobno.
6. Dokumentujte sve – odluke o visini toplog obroka, regresa i satnica neka budu pisane, datirane i usklađene s aktima. Inspekcija ne pita da li ste znali niti ih interesuje ako ne znate, nego šta piše.

Kolektivni ugovori u Federaciji nisu mrtvo slovo na papiru – samo treba znati koje slovo je živo. Opći ugovor čeka novo izdanje za pregovaračkim stolom, granski ugovori se mijenjaju brže nego što se mijenjaju pravilnici koji bi ih trebali pratiti, a zakonska najniža plaća raste svake godine. Ko prati – obračunava mirno. Ko ne prati – obračunava dvaput.

Ako vam je nešto iz teksta ostalo nejasno, ili se u vašoj firmi pojavila situacija koju nisam pokrio – pišite mi u komentarima. 

Važna napomena: iznosi navedeni u tekstu (najniža plaća, satnice iz granskih ugovora, prosječna plaća) važe u trenutku objave i podložni su promjenama. Prije primjene provjerite aktuelne iznose u “Službenim novinama FBiH” i registru kolektivnih ugovora FMRSP-a.