Zamisli scenu: tržišni inspektor ulazi u tvoju prodavnicu, uzima artikal s police i pita: “Gdje ti je kalkulacija za ovo?” Ako u tom trenutku nemaš odgovor, imaš problem. Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH kaže da: trgovac na malo ne može prodavati robu za koju nema ispravu o nabavci, za koju nije sačinjena kalkulacija cijena i koja nije evidentirana u trgovačku knjigu.
Drugim riječima – roba bez papira ne postoji. A put od fakture dobavljača do artikla na polici uvijek ide kroz tri koraka: isprava, količina, vrijednost. U ovom tekstu vodim te tim putem dva puta – jednom za materijal, jednom za robu – a na kraju ti pokazujem dvije kompletne kalkulacije s knjiženjima: veleprodajnu i maloprodajnu.
Materijal ili roba? Prva stvar koju moramo raščistiti
MRS 2 definiše zalihe kao imovinu koja se drži radi prodaje u redovnom toku poslovanja, koja je u procesu proizvodnje za takvu prodaju, ili koja je u obliku materijala koji će biti utrošen u proizvodnji ili pružanju usluga.
Iz te definicije izvlačim praktičnu razliku:
Materijal kupuješ da ga potrošiš – u proizvodnji ili u pružanju usluga. Brašno u pekari, lim u bravarskoj radionici, boja kod molera.
Roba je ono što kupiš da bi to isto, nepromijenjeno, prodao/la dalje. Brašno u marketu je roba. Isti artikal, druga uloga, drugačiji računovodstveni tretman.
Zašto je ovo bitno? Zato što materijal i roba idu na različita konta, vode se kroz različite evidencije, a kod robe se pojavljuje dokument kojeg kod materijala nema – kalkulacija cijene. I još jedna česta zamka: ako kupuješ nešto što ćeš koristiti duže od godinu dana (mašinu, računar, vozilo), to uopšte nije zaliha nego stalno sredstvo – taj teren sam pokrio u članku o obračunu amortizacije.
Šta ulazi u vrijednost zaliha – pravilo koje vrijedi za sve
Prije nego što išta proknjižiš, moraš znati po kojoj vrijednosti se zalihe zadužuju. MRS 2 je tu precizan: zalihe se vrednuju po trošku ili po neto utrživoj vrijednosti, zavisno od toga šta je niže, a u trošak ulaze svi troškovi nabave, konverzije i drugi troškovi nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.
Za nabavku, ključna je sljedeća formula:
Nabavna vrijednost = fakturna cijena – rabati i popusti + zavisni troškovi nabavke
Zavisni troškovi su prijevoz, utovar i istovar, carina pri uvozu, špedicija i sve ostalo što se direktno može pripisati toj nabavci. Trgovački i količinski popusti se oduzimaju.
A šta je s PDV? Iz troška se isključuju porezi koje možeš povratiti od poreznih vlasti. Ako si PDV obveznik s pravom odbitka ulaznog poreza prema Zakonu o PDV BiH – PDV ne ulazi u nabavnu vrijednost, nego ide na odbitak. Ako nisi PDV obveznik, pravo odbitka nemaš, pa PDV postaje dio nabavne vrijednosti. Jednostavno pravilo: PDV koji možeš vratiti nije tvoj trošak.
Podloga za sve ovo mora biti vjerodostojna knjigovodstvena isprava – dokument iz kojeg treća osoba koja nije učestvovala u poslu može nedvosmisleno utvrditi prirodu i obim poslovnog događaja. Faktura, otpremnica, dostavnica, carinska deklaracija. Bez isprave nema knjiženja.
Nabavka materijala – vođenje evidencije i zaliha
Put materijala kroz firmu izgleda ovako: narudžbenica ide dobavljaču, roba stiže s otpremnicom, faktura stiže s robom ili za njom, a na tvojoj strani nastaje prijemnica – interni dokument kojim skladište potvrđuje šta je stvarno primljeno.
Od tog trenutka materijal živi na dva paralelna kolosijeka:
Materijalna evidencija – vodi je skladište, u količinama. Odgovara na pitanje: koliko čega imamo?
Finansijska evidencija – vodi je knjigovodstvo, u vrijednostima. Odgovara na pitanje: koliko to vrijedi?
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH propisuje da se uz glavnu knjigu vode i pomoćne knjige – analitičke evidencije, pa između ostalog i za zalihe. A najmanje jednom godišnje se ovo mora sresti na popisu i složiti se sa stvarnim stanjem.
Materijalno zaduživanje materijala
Materijalno zaduživanje je jednostavno: skladištar preuzima materijal, prebrojava ga i mjeri, upoređuje s otpremnicom dobavljača i sačinjava prijemnicu. Prijemnicom se skladište zadužuje, odn. od tog trenutka skladištar odgovara za te količine.
Svaka vrsta materijala dobija svoju skladišnu karticu na kojoj se prate ulazi, izlazi i saldo – isključivo količinski:
|
Datum |
Dokument | Ulaz (kg) | Izlaz (kg) |
Saldo (kg) |
| 03.07. | Prijemnica 45 |
500 |
– |
500 |
| 08.07. | Trebovanje 112 |
– |
120 |
380 |
| 15.07. | Trebovanje 118 |
– |
200 |
180 |
Izlaz materijala iz skladišta ide isključivo na osnovu trebovanja (izdatnice), tj. dokumenta kojim proizvodnja ili služba traži materijal. Skladište se vodi u kilogramima, komadima, metrima…, o markama ne zna ništa.
Finansijsko zaduživanje materijala
Finansijsko zaduživanje je knjiženje nabavke u glavnoj knjizi, po nabavnoj vrijednosti iz formule koju sam postavio gore.
Primjer: Firma “Okov” d.o.o., PDV obveznik, nabavlja 500 kg materijala. Fakturna cijena je 1.000,00 KM + PDV 170,00 KM. Prijevoz je fakturisao drugi dobavljač: 50,00 KM + PDV 8,50 KM.
Nabavna vrijednost: 1.000,00 + 50,00 = 1.050,00 KM, odnosno 2,10 KM/kg. PDV od ukupno 178,50 KM ne ulazi u vrijednost materijala, tj. ide na odbitak.
|
Konto |
Opis | Duguje |
Potražuje |
| 101 | Materijal u skladištu |
1.050,00 |
|
| 270 | Ulazni PDV |
178,50 |
|
| 432 | Dobavljač – materijala |
1.170,00 |
|
| 432 | Dobavljač – prijevoznik |
58,50 |
Obje ulazne fakture prije knjiženja prolaze kroz knjigu ulaznih faktura – to sam detaljno razradio u članku o KUF i KIF evidencijama.
Kad materijal izlazi u proizvodnju, skida se sa zaliha na trošak materijala (klasa 5). Pitanje je po kojoj cijeni, ako si isti materijal kupovao po različitim cijenama? MRS 2 dopušta dvije metode: FIFO (prvi ulaz – prvi izlaz) ili ponderisani prosječni trošak. Biraš jednu, propisuješ je računovodstvenim politikama i primjenjuješ dosljedno na sve zalihe slične vrste i namjene.
Nabavka robe – vođenje evidencija i zaliha
Kod robe vrijedi sve što sam gore napisao za materijal – vjerodostojne isprave, dva kolosijeka, popis – plus jedan cijeli dodatni sloj propisa: Zakon o unutrašnjoj trgovini.
Član 102. tog zakona postavlja temeljno pravilo: u svakoj fazi prometa i transporta robu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija (faktura, dostavnica, otpremnica i slično) iz koje se nedvosmisleno može utvrditi porijeklo, količina i vrsta robe, dobavljač i, na kraju, kupac. Roba koja putuje bez papira je roba koja pravno ne postoji i inspekcija je tako i tretira (roba “na crno”).
Zatim dolaze trgovačke knjige:
Trgovina na veliko: trgovac na veliko dužan je u svakom skladištu držati i ažurno voditi trgovačku knjigu na veliko – TKV. Postoji i praktičan izuzetak – posebna trgovačka knjiga nije obavezna ako u svom računovodstvu ažurno vodiš sve podatke o nabavci i prodaji robe i obavezne elemente kalkulacije cijene – dakle može elektronski. Bitno je naglasiti: roba za koju nema isprava o nabavci i za koju nije sačinjena kalkulacija ne smije se prodavati.
Trgovina na malo: trgovačka knjiga (Trgovačka knjiga na malo – TKM) se vodi za svaki prodajni objekat posebno, a vrijednost kupljene i prodate robe evidentira se po maloprodajnim cijenama. Knjiga se može voditi i elektronski. I opet isto pravilo: bez isprave o nabavci, bez kalkulacije i bez evidencije u trgovačkoj knjizi – roba ne smije na policu.
Materijalno zaduživanje robe
Prijem robe je trenutak kada se greške ili hvataju ili ugrađuju u knjige. Postupak je isti kao kod materijala, samo su ulozi veći jer roba odmah ide u promet: roba se prebroji i pregleda, uporedi s otpremnicom dobavljača, i sačini se prijemni list ili prijemnica. Ako količine ne odgovaraju ili je roba oštećena – prvo zapisnik o reklamaciji dobavljaču, pa tek onda zaduženje za ono što je stvarno primljeno. Nikad obrnuto.
U maloprodaji materijalno zaduženje ima i svoju vrijednosnu posljedicu: prodavnica se zadužuje po maloprodajnoj cijeni – jer se tako vodi i TKM. A da bi uopšte došao do maloprodajne cijene, treba ti zvijezda ovog teksta. U nastavku…
Finansijsko zaduživanje robe – kalkulacija
Kalkulacija je dokument koji povezuje fakturu dobavljača s cijenom na polici. Ona je istovremeno i knjigovodstvena isprava za zaduženje robe i dokaz inspekciji kako si formirao cijenu. Struktura je uvijek ista:
Fakturna cijena – rabat (popust dobavljača) + zavisni troškovi nabavke (prijevoz, špedicija, carina…) = NABAVNA VRIJEDNOST + razlika u cijeni (marža) = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-a + PDV 17% = MALOPRODAJNA CIJENA
Veleprodajna kalkulacija staje na prodajnoj cijeni bez PDV-a – u veleprodaji se PDV obračunava tek na fakturi kupcu i ne ulazi u vrijednost zalihe. Maloprodajna kalkulacija ide do kraja, jer se roba u prodavnici vodi po cijeni s uključenim PDV-om, odnosno po maloprodajnoj cijeni koju u konačnici plaća kupac.
Veleprodajna kalkulacija – primjer
Firma “Veletrg” d.o.o. nabavlja 100 komada artikla za dalju prodaju veleprodajnim kupcima. Dobavljač je odobrio rabat 10%, prijevoz je fakturisao prijevoznik.
|
R.br. |
Element kalkulacije | Ukupno (KM) |
Po komadu (KM) |
| 1. | Fakturna cijena (100 kom x 4,80) |
480,00 |
4,80 |
| 2. | Rabat 10% |
-48,00 |
-0,48 |
| 3. | Fakturna cijena nakon rabata |
432,00 |
4,32 |
| 4. | Zavisni troškovi (prijevoz) |
18,00 |
0,18 |
| 5. | Nabavna vrijednost (3+4) |
450,00 |
4,50 |
| 6. | Razlika u cijeni 20% (na 5.) |
90,00 |
0,90 |
| 7. | Veleprodajna cijena bez PDV-a (5+6) |
540,00 |
5,40 |
Ulazni PDV iznosi 76,50 KM (17% na 432,00 KM robe i 18,00 KM prijevoza) i ide na odbitak – u kalkulaciju ne ulazi.
Knjiženje, uz evidenciju zaliha veleprodaje po nabavnoj vrijednosti:
|
Konto |
Opis | Duguje |
Potražuje |
| 132 | Roba u prometu na veliko |
450,00 |
|
| 270 | Ulazni PDV |
76,50 |
|
| 432 | Dobavljač robe |
505,44 |
|
| 432 | Dobavljač prijevoza |
21,06 |
Ako si se odlučio da zalihe veleprodaje vodiš po prodajnim cijenama, robu zadužuješ za punih 540,00 KM, a razliku od 90,00 KM knjižiš na ukalkulisanu razliku u cijeni (korektivni analitički konto u okviru grupe 13). Rezultat je isti, samo je razlika u cijeni “vidljiva” u knjigama do trenutka prodaje.
Maloprodajna kalkulacija – primjer
Ista logika, dva koraka više. Prodavnica “Kutak d.o.o.” nabavlja 100 komada artikla za maloprodaju. Rabat 5%, prijevoz 6,00 KM, ciljana marža 40%.
|
R.br. |
Element kalkulacije | Ukupno (KM) |
Po komadu (KM) |
| 1. | Fakturna cijena (100 kom x 5,20) |
520,00 |
5,20 |
| 2. | Rabat 5% |
-26,00 |
-0,26 |
| 3. | Fakturna cijena nakon rabata |
494,00 |
4,94 |
| 4. | Zavisni troškovi (prijevoz) |
6,00 |
0,06 |
| 5. | Nabavna vrijednost (3+4) |
500,00 |
5,00 |
| 6. | Razlika u cijeni 40% (na 5.) |
200,00 |
2,00 |
| 7. | Prodajna cijena bez PDV-a (5+6) |
700,00 |
7,00 |
| 8. | PDV 17% (na 7.) |
119,00 |
1,19 |
| 9. | Maloprodajna vrijednost (7+8) |
819,00 |
8,19 |
MPC artikla: 8,19 KM. Prodavnica se zadužuje za 819,00 KM – tačno onako kako to traži i TKM.
Knjiženje:
|
Konto |
Opis | Duguje |
Potražuje |
| 133 | Roba u maloprodaji |
819,00 |
|
| 270 | Ulazni PDV |
85,00 |
|
| 432 | Dobavljač robe |
577,98 |
|
| 432 | Dobavljač prijevoza |
7,02 |
|
| 137 | Ukalkulisana razlika u cijeni |
200,00 |
|
| 138 | Ukalkulisani PDV |
119,00 |
Ukalkulisana razlika u cijeni i ukalkulisani PDV vode se na korektivnim analitičkim kontima u okviru grupe 13 – tvoj kontni plan određuje tačne oznake. Njihova uloga je jednostavna: roba na kontu 133 stoji po maloprodajnoj cijeni, a ova dva konta “čuvaju” razliku između te cijene i nabavne vrijednosti dok se roba ne proda.
U praksi se često ide obrnutim putem – prvo se odredi okrugla cijena na polici, pa se iz nje računa PDV. Za to služi preračunata stopa:
PDV iz maloprodajne cijene = MPC x 17 / 117 (preračunata stopa 14,5299%)
Provjera na primjeru: 8,19 x 17 / 117 = 1,19 KM. Slaže se.
I posljednji detalj za maloprodaju: kad mijenjaš cijenu robe koja je već na zalihama, sačinjavaš zapisnik o promjeni cijena (nivelaciju) i usklađuješ ukalkulisane elemente. Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH kod promjene cijena traži i popis robe – osim ako tvoje knjigovodstvene evidencije same osiguravaju podatke o vrijednosti robe na zalihama. Uredna analitika te, dakle, doslovno oslobađa jednog vanrednog popisa.
Četiri greške koje inspekcija i revizija najlakše nađu
Prijevoz na trošku umjesto u nabavnoj vrijednosti. Zavisni troškovi po MRS 2 ulaze u vrijednost zaliha. Kad ih proknjižiš direktno na trošak perioda, potcijenio si zalihe i prikazao rashod prije nego što je roba prodana.
Roba na polici prije kalkulacije. Član 104. stav 5. Zakona o unutrašnjoj trgovini ne ostavlja prostor za “stigla je jutros, kalkulaciju ćemo sutra”. Kalkulacija ide prije prodaje, uvijek.
Mijenjanje metode izlaza zaliha po potrebi. FIFO u januaru, prosječna u junu, pa šta bolje izgleda u decembru – to se ne smije. MRS 2 traži istu metodu za sve zalihe slične vrste i namjene, dosljedno.
Trgovačka knjiga koja živi svoj život. Nivelacije koje nisu evidentirane, prijemi knjiženi s danima zakašnjenja, stanje u knjizi koje se ne slaže s knjigovodstvom. ZUT traži tačno i ažurno vođenje – a neusklađenost je inspektoru poziv da kopa dublje.
Brza pitanja i odgovori
Šta je kalkulacija cijene i kada je obavezna?
Kalkulacija je dokument kojim se od fakturne cijene dobavljača, preko rabata, zavisnih troškova i marže, dolazi do prodajne cijene. Obavezna je za svu robu u trgovini – i na veliko i na malo. Bez sačinjene kalkulacije roba se ne smije prodavati.
Šta ulazi u nabavnu vrijednost zaliha?
Fakturna cijena umanjena za rabate i popuste, uvećana za zavisne troškove nabavke: prijevoz, utovar, carinu, špediciju. PDV ne ulazi ako si obveznik s pravom odbitka ulaznog poreza; ako nisi PDV obveznik, PDV je dio nabavne vrijednosti.
Kako se računa PDV iz maloprodajne cijene?
Preračunatom stopom: PDV = maloprodajna cijena x 17 / 117, što odgovara stopi od 14,5299%
Koja je razlika između veleprodajne i maloprodajne kalkulacije?
Veleprodajna kalkulacija završava na prodajnoj cijeni bez PDV-a, jer se PDV obračunava tek na fakturi kupcu. Maloprodajna kalkulacija uključuje i PDV, jer se roba u prodavnici vodi po maloprodajnoj cijeni s uključenim porezom, uz ukalkulisanu razliku u cijeni i ukalkulisani PDV na korektivnim kontima.
Zaključak: tri koraka, svaki put
Nabavka robe/materijala se svodi na sljedeća tri koraka: isprava (faktura i otpremnica prate robu u svakoj fazi), količina (prijemnica i skladišna kartica, prodavnica zadužena po MPC-u) i vrijednost (kalkulacija i knjiženje po nabavnoj vrijednosti). Ako ta tri koraka radiš istim redom svaki put, popis ti se slaže, inspekcija ti dosađuje kratko, a marža je stvarno marža, a ne iznenađenje na kraju godine.
Ulazni PDV iz ovih kalkulacija ne nestaje, nego se skuplja u PDV prijavi, a kako taj obračun funkcioniše od početka do kraja, tema je posebnog članka.
Imaš li situaciju iz prakse koja ti ne sjeda u ove obrasce – uvoz s carinom, naknadni rabat, kalo i rastur? Napiši u komentarima, rado ću je razraditi na konkretnim brojevima.
