Dugotrajna imovina (stalna sredstva) – nabavka i aktiviranje

Stalna (osnovna) sredstva, kako smo ih navikli zvati prije, ili dugotrajna imovina predstavljaju osnovu za obavljanje bilo koje djelatnosti. Bilo da se radi o uslugama, trgovini ili proizvodnji, za svaku od njih je potrebno imati neku vrstu opreme.

Nabavka opreme je sama po sebi specifična, posebno jer zahtijeva dodatni angažman i planiranje, a radi izbora najbolje ponude i opreme ili dijela opreme koja nam je potrebna.

U nastavku ću detaljnije pisati o nabavci i aktiviranju, odnosno stavljanju u funkciju stalnog sredstva, te koji iznos predstavlja osnovicu za obračun amortizacije.

Nabavka stalnog sredstva

Proces nabavke počinje, naravno, planiranjem. Zavisno od toga koji tip stalnog sredstva se nabavlja, vrijeme planiranja i pripreme je različito. Mnogo više vremena je potrebno za nabavku neke proizvodne mašine iz uvoza, nego za nabavku računara kod lokalnog prodavca. 

Ovdje se uopće neću baviti planiranjem, pripremama, izborom dobavljača i sl., jer to nije posao knjigovođe. 

Ono što jeste posao knjigovodstva je da nakon što se utvrdi formalna, suštinska i računska ispravnost fakture, istu unese u poslovne knjige i proknjiži, zatim stalno sredstvo evidentira i listu dugotrajne imovine i izvrši aktiviranje u poslovnim knjigama, a radi obračuna amortizacije. 

O prijemu i kontroli knjigovodstvenih isprava sam pisao u tekstu o sastavljanju, prijemu i kontroli faktura, pa se treba vratiti na taj tekst. 

Dilema – da li se na stalna sredstva vrijednosti do 1.000,00 KM obračunava amortizacija ili ne?

Meni lično rijetko je dilema da li opremu vrijednosti do 1.000,00 KM evidentirati kao stalno sredstvo, odnosno dugotrajnu imovinu ili ne, a posebno kad se takvo sredstvo dobije za 1,00 KM kao dio nekakve promo akcije, što je često slučaj sa telekom operatorima.

Ono što je u Zakonu o porezu na dobit propisano kao mogućnost, ali ne i obaveza, jeste da se imovima vrijednosti do 1.000,00 KM može u cjelosti amortizovati u godini u kojoj je izvršena nabavka.

Za mene lično je donji prag za obračun amortizacije na duži niz godina 100,00 KM. Međutim, prvo što uzimam u obzir jeste funkcionalni vijek trajanja nekog dugoročnog sredstva, pa tek onda njegova novčana vrijednost. 

Primjer takvog sredstva je printer, čija vrijednost može biti cca 180,00 KM, a njegov vijek trajanja može biti duze od 7 godina. Takvu imovinu amortizujem kroz duži niz godina, dok npr. mobilne telefone kupljene po promotivnoj cijeni od 1 KM odmah amortizujem, ali vodim na kontima opreme.

Na kraju, obzirom da je ovo zakonski određeno kao mogućnost, na vama je da obračunavate kako želite.

Aktiviranje dugotrajne imovine (stalnog sredstva)

Aktiviranje dugotrajne imovine podrazumijeva njeno stavljanje u funkciju kojim se omogućava da se ta imovina koristi u obavljanju djelatnosti firme, te da je sredstvo osposobljeno za korištenje i da se tim korištenjem stiče ekonomska korist.

Prilikom aktiviranja opreme potrebno je u njenu ukupnu nabavnu vrijednost, koja će biti osnovica za obračun amortizacije, uračunati sve one troškove koji se priznaju prema MRS 16.

Troškovi koji se priznaju u nabavci ili izgradnji dugotrajne imovine, kako su navedeni u MRS 16, su sljedeći:

• Kupovna cijena, odnosno fakturna vrijednost dobavljača, uključujući uvozne takse i nepovratne poreze (carina, akcize i sl., osim PDV), a nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
• Svi troškovi koji se direktno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje neophodno da bi se mogla upotrijebiti,
• Početno procijenjeni troškovi demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, odn. obaveza koja za firmu nastaje kada se imovina nabavi ili kao posljedica korištenja tokom perioda u svrhu koja se razlikuje od proizvodnje zaliha u tom razdoblju
• Troškovi naknada zaposlenika koji direktno proizlaze iz izgradnje ili nabavke dugotrajne imovine,
• Početni troškovi pripreme lokacije, 
• Početni troškovi isporuke i manipulacije, 
• Troškovi instaliranja i montaže, 
• Troškovi testiranja pravilnog funkcionisanja imovine, nakon obitka neto prihoda od prodaje proizvedenih jedinica tokom dovođenja imovine na datu lokaciju i u stanje spremno za upotrebu (npr. prodaja uzoraka) i 
• Naknade stručnjacima (arhitekti, inženjeri i td.).

Ovo praktično znači, da svi troškovi nastali u fazi nabavke, pripreme za funkcionisanje i pripremu mjesta gdje će oprema biti smještena ulaze u osnovicu za aktiviranje, a samim tim i osnovicu za obračun amortizacije.

Primjeri nabavke dugotrajne imovine

U nastavku ću ukratko opisati proceduru nabavke mašine za pakovanje i nabavke putničkog vozila, a radi lakšeg razumijevanja svih troškova koji se mogu uvrstiti u nabavnu vrijednost opreme, odnosno osnovicu za obračun amortizacije, te trenutak stavljanja u funckiju, a radi početka obračuna amortizacije.

Nabavka mašine za pakovanje

Ovdje ću navesti primjer kada se nabavlja mašina za pakovanje, za koju je potrebno u proizvodnom pogonu dodatno obezbijediti priključak za struju, te će se ista nabaviti iz uvoza.

Za potrebe pripreme mjesta na koju će mašina biti instalirana, angažovana je firma koja će obezbijediti dodatni električni priključak, koji će biti izdvojen od ostalih mašina u pogonu. Trošak tog posla iznosi 1.170,00 KM sa PDV. Mašina se nabavlja iz inostranstva i njena fakturna cijena je 25.000,00 KM bez PDV. Carina iznos 2.500,00 KM, a uvozni PDV 4.590,00 KM. Prijevoz mašine na lokaciju iznosi 600,00 KM, a troškovi instaliranja mašine i pakovanja probnih artikala iznosi 1.404,00 KM.

Ukupna struktura nabavne vrijednosti mašine koja će nakon stavljanja u funkciju biti zadužena na konto opreme izgleda kao u tabeli ispod.

Iznos po kojoj će mašina biti zadužena i aktivirana, te koji će biti osnovica za obračun amortizacije je 30.300,00 KM. 

U ovom slučaju se radi o nabavci mašine kod PDV obveznika, što znači da ulazni PDV ne ulazi u osnovicu za obračun amotrizacije. Ukoliko opremu nabavlja firma koja nije registrovani obveznik PDV, tada ulazni PDV, na koji neobveznik PDV nema pravo odbitka, ulazi u nabavnu vrijednost i osnovicu za obračun amortizacije.

Nabavka putničkog vozila

Ovdje sam namjerno izabrao nabavku putničkog vozila, obzirom da se u tom slučaju ulazni PDV ne priznaje.

Zašto je to karakteristično i zašto je važno?

U slučaju kad se PDV ne priznaje, iznos PDV ulazi u osnovicu za obračun amortizacije.

Primjer:

Firma kupuje putničko motorno vozilo za poslovne svrhe čija je cijena 25.000,00 KM sa PDV. Obavezno auto osguranje vozila u osiguravajućoj kući košta dodatnih 1.000,00 KM. Obzirom da je auto novo, odmah je i spremno za korištenje, pa se kao početak obračunavanja amortizacije uzima datum odmah nakon što je auto preuzeto, odn. u mjesecu kad je auto nabavljeno, a kako je predviđeno Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dobit. Preciznije, datum aktiviranja je naredni dan od datuma kad je sredstvo stavljeno u funkciju.

U tabeli ispod je pregled svih troškova koji ulaze u osnovicu za obračun amortizacije na putničko vozilo nabavljeno u BiH.

Iznos obaveznog osiguranja automobila ne ulazi u osnovicu za obračun amortizacije, nego samo njegova fakturna vrijednost. U slučaju da je npr. auto dovezeno iz drugog grada, za šta je angažovana prijevoznička firma, trošak tog prijevoza se može uključiti u osnovicu za obračun amortizacije.

Zaključak 

U prethodnom tekstu sam ukratko objasnio proceduru nabavke stalnih sredstava, proceduru obračuna ukupnih troškova koji se mogu uzeti u osnovicu za obračun amortizacije. 

Ovo je jako bitno razumjeti, a posebno jer svaki zaseban slučaj nabavke ima svoje specifičnosti. 

Kao datum od kad se počinje računati amortizacija uzima se dan nakon što je sredstvo spremno za korištenje, odnosno datum od kad je oprema potpuno funkcionalno spremno za korištenje.

Na kraju sam naveo dva konkretna primjera u kojima su obuhvaćeni svi troškovi nabavke i dovođenja sredstva u stanje funkcionisanja.