Razmišljate li ikada o tome koliko VAŠEG novca država uzme u toku jednog mjeseca?
Kad ovo pitam, ne mislim o preduzetnicima koji računaju koliko doprinosa i poreza moraju državi dati kad plaćaju plate radnicima niti koliko PDV moraju platiti svakog 10. u mjesecu, nego ljude koji rade za platu. Mora se povući jasna linija da poslodavci shvate da je bruto plata pravo radnika, a ne da ide iz njihovog džepa državi ili radniku.
Odlučio sam napraviti pojednostavljenu kalkulaciju sa objašnjenjima koliko to radnik koji radi npr za 1.000 KM neto plate na kraju mjeseca dadne državi novca.
Šta je bruto, šta neto plata?
Ovdje treba uzeti nekoliko bitnih stvari u obzir, koje cu u tekstu pojašnjavati kako budu dolazile.
PRAVO RADNIKA NIJE NETO PLATA, NEGO BRUTO PLATA KOJU JE DOGOVORIO I PISMENO UGOVORIO SA POSLODAVCEM.
Obveznik doprinosa je radnik, a ne poslodavac, ali obaveza plaćanja tih doprinosa u ime radnika spada na poslodavca (obveznik uplate doprinosa).
U ovom slučaju (kad je plata radnika 1.000,00 KM neto nakon oporezivanja – na ruke), bruto plata radnika iznosi 1.562,00 od čega se na ime doprinosa, poreza i raznih naknada plaća 562,00 KM. OVO NIJE TAČNO!
Državi se od ovog bruto iznosa plaća 743,82 KM na ime raznih doprinosa, poreza i naknada. Kako onda neto nije manji? Ili, zašto onda bruto nije veći?
Naslijeđe prošlog sistema (i nepravednog sistema obračuna) je definisalo da postoje doprinosi “iz plate” i doprinosi “na platu”.
Doprinosi IZ PLATE su oni koji se oduzimaju od bruto iznosa i koji su radnici obavezni dati državi, a doprinosi NA PLATU su doprinosi na teret poslodavca koji poslodavci dodatno plaćaju državi.
- Stope doprinosa su sljedeće:
- PIO 23%
- Zdravstvena zaštita 16,5%
- Zaštita od nezaposlenosti 2%
- Porez na dohodak 10%
- Naknada za osobe sa invaliditetom 5% od bruto plate
- Opšta vodna naknada 5% od neto plate
- Naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda 5% od neto plate.
Da sad razložim detaljno:
Od bruto iznosa plate 1.562,00 “radnik daje”:
▶️ 265,54 KM (17%) za penziono osiguranje
▶️ 195,25 KM (12,5%) za zdravstveno osiguranje
▶️ 23,43 KM (1,5%) za osiguranje od nezaposlenosti.
Od istog tog bruto iznosa “poslodavac daje”:
▶️ 93,72 KM (6%) za PIO
▶️ 62,48 KM (4%) za zdravstvo
▶️ 7,81 KM (0,5%) zapošljavanje
▶️ 7,81 KM (0,5% od bruto) naknada za osobe sa invaliditetom
▶️ 5,00 KM (0,5% od neto) opšta vodna naknada
▶️ 5,00 KM (0,5% od neto) naknada za zaštitu od elemetnarnih nepogoda.
Dakle, za neto platu od 1.000,00 KM, državi se plati ukupno 743,82 KM na ime doprinosa, poreza i ostalih naknada.
Još jedna jako bitna stvar koju MORATE znati!
Doprinosi “IZ PLATE”, samo i jedino, predstavljaju iznose kojima vi plaćate PIO, zdravstvo i zaštitu od nezaposlenosti. Dakle, od ukuno 23% na ime od bruto plate PIO-a, u penzioni fond (tačnije za vašu buduću penziju) ide iznos od 17%. Ostalih 6% ide kao ekstra prihod državi. Od ukupno 16,5% zdravstva, za vašu zdravstveno zaštitu ide samo 12,5% i toliko je plaćeno državi da vam pruži zdravstvenih usluga, a ostatak od 4% predstavlja državni extra profit. Ista stvar je i sa doprinosom za zapošljavanje (1,5% zaštita od nezaposlenosti, 0,5% extra).
Država će vam po zakonu dodatno oporezovati vašu platu i to sa 10%. Ovih 10% je porez na ono što vi trebate dobiti “na ruke”.
Zbog ovoga je ovakav sistem nepravedan i nakaradan prema radnicima i prema poslodavcima, jer ovaj extra profit za državu, a extra trošak za poslodavca predstavlja taj doprinos “NA PLATU”.
Naknade za osobe sa invaliditetom, opšta vodna naknada i naknada za zastitu od elemetnarnih nepogoda treba biti posebno razmatrano, jer se tu milioni sliju u budzet, a kad se desi neka prirodna katastrofa, država muku muči sa time da obezbijedi osnovne stvari za CZ i druge agencije ili za obnovu riječnih korita i sl.
🥰 Legla plata 🤑
Sva sreća nastaje kad plata legne na račun, zajedno sa toplim obrokom i prijevozom.
Ovdje sam za primjer uzeo da se obračunava maximalni neoporezivi topli obrok (1% od federalnog prosjeka neto plate, što u trenutku pisanja ovog teksta iznosi 11,22 dnevno za 22 radna dana), te naknada za prijevoz od 53,00 KM u Sarajevu (gradska zona).
Prema tome, ukupna neto primanja radnika u konačnici iznose 1.299,84 KM. Od ovoga odmah treba oduzeti naknadu za prijevoz jer radnik obično isti taj iznos odmah plaća javnom prijevozniku ili ga potroši na gorivo vozeći se vlastiti vozilom na posao i s posla.
Koliko država još uzme novca kroz razne druge poreze, naknade, takse i sl.?
Nakon što dobijete svoju platu, topli obrok i prijevoz, odmah treba oduzeti prijevoz jer svakako ide na kupovinu mjesečne karte ili ako se ne kupuje mjesečna karta sigurno se potrosi i veci iznos za vožnju na posao i s posla.
U narednoj listi su troskovi i državni prihodi sadržani u iznosu koji plaćamo za razne potrebe:
▶️ Prijevoz na posao i s posla – 53,00 KM – PDV 7,70 KM
▶️ TV i internet – 67,50 KM – PDV 9,81 KM
▶️ Održavanje – 16,50 KM – PDV 2,40 KM
▶️ ViK – 13,00 KM – PDV 1,89 KM
▶️ Grijanje (van sezone – trošak je varijabilan u Sarajevu) – od 33,00 KM – PDV 4,79 KM do 180,00 KM – PDV 26,15 KM
▶️ Mobilni telefon – 25,00 KM – PDV 3,63 KM
▶️ Struja (varijabilno) – 70,00 KM – PDV 10,17 KM
▶️ Gorivo (80 l po cijeni od 3,20 – nije stvarna cijena, ali se može korigovati ne mnogo naniže, prije naviše) – 256,00 KM – a sadrži sljedeće:
🔴 PDV 37,20 KM
🔴 Akciza 24,00 KM
🔴 Taksa 0,80 KM
🔴 Putarina 12,00 KM
🔴 Izgradnja puteva 20,00 KM
▶️ Hrana – 400,00 KM – PDV 58,12 KM
▶️ Hrana na poslu (prosječno 8,50 KM dnevno +/-) – 187,00 KM – PDV 27,17 KM
▶️ Izlasci i razonoda (ako ih ima) – 100,00 KM – PDV 14,53 KM.
Svi navedeni troškovi su aproksimativni, ali prilično realni (bazirani na vlastitim troškovima bez luksuza tipa alkohol i cigare) i mogu biti samo viši, vjerovatno ne niži.
Konačna kalkulacija zarađenog i onog što država uzme sebi kroz sve vidove naknada, poreza, doprinosa i drugih davanja izgleda ovako:
Prihod:
🫰 Bruto plata 1.562,00 KM
🫰 Topli obrok 246,84 KM
🫰 Prijevoz 53,00 KM
🫰🫰🫰 Ukupno: 1.861,84 KM
Rashodi:
💸 Doprinosi iz plate: 484,22 KM
💸 Porez na dohodak: 77,78 KM
💸 PDV: 178,25 do 199,61 KM (zbog varijabilnosti nekih troškova kao što su struja, grijanje i sl. koji se mjere po utrošku)
💸 Akcize takse putarine (bez akciza uračunatih u bezalkoholnim pićima i kafi, nego samo gorivo): 56,80 KM
💸💸💸 Ukupno: cca 810,00 +/- KM.
Dodatni rashod koje poslodavac mora platiti na svoj trošak:
🪙 Doprinosi na platu: 181,82 KM.
DAKLE, PROCENTUALNO DRŽAVA JEDNOM FIZIČKOM LICU UZME 42,81% NJEGOVE UKUPNE ZARADE KROZ DOPRINOSE, POREZ NA DOHODAK, TAKSE, PDV, AKCIZE I OSTALE NAMETE. OD TOGA 35,98% UZME OD NJEGOVE BRUTO PLATE KROZ DOPRINOSE IZ PLATE I POREZ NA DOHODAK. DALJE, 18,08% DRŽAVA UZME DODATNO KROZ PDV, TAKSE, AKCIZE I OSTALO OD UKUPNE NETO ZARADE FIZIČKOG LICA KOJEG DOBIJE “NA RUKE”.
Na kraju, ono što mene lično najvise tangira jeste dodatni trošak poslodavca od 181,82 KM, za koje država inkasira kao extra prihod, te za koji ne pruzi nikakvu protuuslugu stanovništvu ili privredi.
